Projekat „Urbani džepovi Beograda“ se bavi zapuštenim gradskim prostorima, u cilju animiranja lokalne zajednice na njegovom uređenju i održavanju na principima održivog razvoja.
Projekat se bavi gradskim prostorima koji su danas uglavnom napušteni i zapušteni, a koji adekvatnom intervencijom postaju deo svakodnevnice lokalnog stanovništva i predstavljaju značajan doprinos poboljšanju uslova njihovog života. Gradski prostori obuhvaćeni ovim projektom se, generalno, malo koriste, iz raznih razloga (neuređeni su, nemaju adekvatnu opremu ili zbog toga što je gradsko stanovništvo prilično otuđeno i retko ostvaruje socijalne kontakte u okruženju mesta stanovanja).
OSNOVNI CILJEVI su unapređenje kvaliteta života gradskog stanovništva, podizanje nivoa svesti stanovništva o njihovoj ulozi u očuvanju u unapređenju životne sredine i aktivacija lokalne zajednice na rešavanju pitanja životne sredine, kao i promocija pejzažne arhitekture kao struke budućnosti.
OSNOVNI PRINCIP je aktivno učešće lokalne zajednice u projektu, od početnih faza, prvih ideja , preko donošenja odluka i izbora rešenja pa sve do realizacije i, naročito, kasnijeg održavanja uređenog prostora.
Šta je to URBANI DŽEP?
Urbani džep je gradski prostor malih dimenzija sa velikom
upotrebnom , socijalnom i ekološkom vrednošću.
Trenutno su u najvećem broju slučajeva to neuređeni, neosvetljeni i nebezbedni prostori, improvizovane mini-deponije, mesta okupljanja pasa lutalica, parcele u bloku i atrijumi u okviru stambenih blokova, prostori ispod mostova, napuštena građevinska zemljišta koja čekaju da budu privedena nameni... Dakle, to su mesta koja naši sugrađani najčešće izbegavaju i u njima se kratko zadržavaju.
Trenutno su u najvećem broju slučajeva to neuređeni, neosvetljeni i nebezbedni prostori, improvizovane mini-deponije, mesta okupljanja pasa lutalica, parcele u bloku i atrijumi u okviru stambenih blokova, prostori ispod mostova, napuštena građevinska zemljišta koja čekaju da budu privedena nameni... Dakle, to su mesta koja naši sugrađani najčešće izbegavaju i u njima se kratko zadržavaju.
ZAŠTO SU URBANI DŽEPOVI VAŽNI?
Ovi prostori su važni jer predstavljaju neposredno životno okruženje gradskih stanovnika, i, kao takvi, imaju brojne potencijale:
Ukratko, ativiranjem i adekvatnim uređenjem ovih prostora može se značajno unaprediti ekološki, sociološki i ekonomski okvir života gradskog stanovništva.
- mogu unaprediti ekološke uslove mikrolokacije;
- mogu doneti ekonomske benefite u neposrednom okruženju;
- mogu predstavljati mesto za socijalizaciju otuđenog gradskog stanovništva (jedna od osnovnih potreba čoveka kao socijalnog bića jeste kontakt sa drugim ljudima; ovakvi prostori mogu pružiti mogućnost za ostvarivanje različitih socijalnih kontakata i interakcija)
- mogu biti mesto za bezbednu igru dece;
- mogu biti mesto za bavljenje rekreacijom;
- mogu biti mesto za bavljenje različitim vrstama hobija;
- mogu biti mesto za miran odmor i beg od gradske vreve;
- mogu biti mesto za različite umetničke sadržaje, vizuelne repere itd.
Ukratko, ativiranjem i adekvatnim uređenjem ovih prostora može se značajno unaprediti ekološki, sociološki i ekonomski okvir života gradskog stanovništva.
KAKO AKTIVIRATI URBANE DŽEPOVE?
Glavni partneri na aktiviranju urbanih džepova su lokalna zajednica, lokalne vlasti i stručnjaci pejzažne arhitekture. Pored njih, kao partneri se mogu pojaviti različite nevladine organizacije i udruženja građana koji se bave otvorenim gradskim prostorima, pitanjima životne sredine i urbane ekologije, zatim strukovna udruženja, relevantne institucije i kompanije koje prepoznaju svoj interes u sponzorstvu ovakvog jednog projekta.
KRATAK OPIS PROJEKTA
Projekat se sprovodi u pet faza:
I faza - ODREĐIVANJE MODELA FINANSIRANJA PROJEKTA
Ova faza podrazumeva pronalaženje adekvatnog modela finansiranja. Za to postoje različite mogućnosti, zavisno od konkretne situacije. Modeli finansiranja projekta:
- projekat samostalno finansira opština
- projekat zajednički finansiraju opština i sponzor/i
- projekat samostalno finansira sponzor/i.
II faza - ANKETIRANJE GRAĐANA
Građani kroz popunjavanje anketnog upitnika iskazuju svoje potrebe i očekivanja od prostora koji će se urediti. Takođe, građani se izjašnjavaju da li su i koliko spremni da se aktivno uključe u određenim fazama projekta. Ukoliko se anketom obuhvati više lokacija, prioritet imaju one lokacije na kojima građani pokažu najveću spremnost da učestvuju u kasnijim fazama održavanja.
III faza - IZRADA IDEJNOG REŠENJA (na osnovu rezultata ankete i mogućnosti prostora )
Projektanti u ovoj fazi na osnovu rezultata ankete, karatkteristika prostora i raspoloživog budžeta prave idejno rešenje. Kroz konsultacije sa građanima, na osnovu idejnog rešenja izrađuje se glavni projekat pejzažnog uređenja date lokacije.
IV faza - REALIZACIJA PROJEKTA
Tok ove faze zavisi od veličine prostora i obima radova koji se u prostoru izvode. U zavisnosti od složenosti realizacije, građani se mogu uključiti od samo početka izvođenja radova ili tek u završnim fazama ozelenjavanja. Cilj je da se građani što više uključe u radove na uređenju prostora jer na taj način stiču pozitivan odnos prema njemu; ulažući svoj rad i energiju građani postepeno počinju da doživljavaju taj prostor kao „svoj” i domaćinski se prema njemu odnose. Osim toga, zajedničkim radom na zajedničkom cilju stvara se i jača osećaj zajedništva među građanima koji dele životni prostor (zgradu, urbani džep, ulicu...) čime se gradi domaćinski odnos cele lokalne zajednice (skupštine stanara) prema uređenom prostoru.
Takođe, u ovoj fazi vrši se edukacija građana o različitim temama iz oblasti održivog reazvoja (o zelenilu i njegovom značaju za mikrolokaciju i grad u celini, o reciklaži, o štednji energije itd.); edukacija se može vršiti na različite načine, konkretan model edukacije zavisi od samog prostora, budežeta i preferencija građana.
V faza - ZAVRŠNA ANKETA
Tokom prve godine od realizacije projekta na nekoj lokaciji predviđa se monitoringa prostora. Prati se da li građani koriste uređeni prostor, da li ga održavaju itd. Način moitoringa zavisi od konkretne situacije. Najbolji modalitet bi bio da monitoring vrši opština u saradnji sa gradskim institucijama (komunalna policija, komunalni inspektori, policija, gradska čistoća itd.), kao i sa autorima projektnog rešenja. Na kraju prve godine od realizacije radi se završna anketa u cilju vrednovanja uspešnosti projekta. Kroz anketu se saznaje da li su građani zadovoljni učešćem u projektu, da li prostor ispunjava njihove potrebe i očekivanja, da li je projekat uticao na pobljšanje kvaliteta njihovog života, da li su usvojili neke nove životne navike isl. Rezultati ankete treba da budu polazna tačka za odlučivanje o uređenju drugih urbanih džepova.