2008.godina
februar, 2008.
Projekat
’Urbani džepovi Beograda’ nastao je 2008. godine u februaru. Tada je na
Šumarskom fakultetu u Beogradu održano predavanje gospodina Božidara Đelića.
Predavanje je bilo deo kampanje prezentovanja javnosti Nacionalne strategije
održivog razvoja. Gospodin Đelić je tada pozvao sve studente da se uključe i
daju svoj doprinos Strategiji tako što će napisati projekte koji su bazirani na principima održivog razvoja. Istakao je da će njegov Kabinet
podržati projekte koji budu bili u skladu sa Strategijom. Grupa studentkinja je
tada taj poziv iskoristila i napisala projekat iz oblasti pejzažne arhitekture
koji se zasniva na principima održivosti. Dodatni motiv za početak rada na ovom
projektu je bio i svojevrsni revolt na
stanje i tretman struke u društvu, na neprepoznavanje pravih vrednosti i
potencijala pejzažne arhitekture. Ovaj projekat je bio način da se pokaže da se pejzažna arhitektura ne
bavi samo baštama, cvećem i drvećem (što je najčešća percepcija pejzažne
arhitekture), već da ima mnogo šire polje delovanja, od ekonomskih, ekoloških
do socioloških aspekata (što su zapravo tri stuba održivog razvoja).
april/novembar, 2008.
Tokom 2008. godine trajao je rad
na pisanju i razvijanju projekta i projektnog modela, uz nesebičnu pomoć
asistenata sa odseka za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu Šumarskog fakulteta
– Andreje Tutundžića, Nevene Vasiljević i Dragana Vujičića. Nacrt je poslat u Kabinet potpredsenika Vlade
Božidara Đelića, u Grupu za održivi razvoj. Projekat je dobio pismo
preporuke iz Kabineta, a autorke savet da projekat predstave GO Vračar.
decembar, 2008.
U
decembru u GO Vračar je održana prva prezentacija projekta. Opština Vračar je
prva beogradska opština koja je prepoznala potencijale ovog projekta, tako da
je par dana posle prezentacije usledio dogovor o izradi idejnih skica za 7
urbanih džepova, kao i početak saradnje grupe autorki sa opštinom Vračar.
2009.godina
Tokom
2009. godine nastavljena je saradnja sa Opštinom Vračar; od početnih 7 urbanih
džepova za realizaciju su izabrana tri: prostor
na uglu Braničevske i Nebojšine ulice, prostor u Baba Višnjinoj ulici i prostor
između Makenzijeve ulce, Mutapove i ulice Ivana Đaje.
Izrada projekata je trajala celu 2009. godinu. Najveći razlog za to bila je administracija. I
pored najbolje volje koju je tim ljudi sa Opštine Vračar pokazao u radu na ovom
projektu, pribavljanje dozvola, planova i ostalih potrebnih dokumenata je teklo
veoma sporo. Projekti su završeni u decembru 2009. godine.
maj, 2009.
Na konkursu „Odgovorni mladi – održiva budućnost“, koji je raspisala
međunarodna studentska mreža AIESEC, projekat „Urbani džepovi Beograda“ ulazi u
finalni izbor od četiri projekta. Partneri na konkursu su bili Coca-Cola
Hellenic Srbija, Telenor i ERSTE Banka. Od četiri finalna projekta dva su bila
sa Šumarskog fakulteta, sa Odseka za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu, a
druga dva sa Mašinskog fakulteta i Fakulteta organizacionih nauka. (pobednik
konkursa je bio projekat „Windy feet“, grupe autorki sa Odseka za pejzažnu
arhitekturu i hortikulturu)
septembar, 2009.
Na
III Salonu pejzažne arhitekture projekat „Urbani džepovi Beograda“ je dobio
Veliku nagradu Salona što je jedno od najvećih profesionalnih priznanja u
oblasti pejzažne arhitekture u Srbiji.
2010. godina
Opština Vračar početkom godine raspisuje tender za izvođače projekta na odabrane tri
lokacije, nakon čega se počinje sa realizacijiom prvog urbanog džepa, na uglu
Nebojšine i Braničevske ulice na Vračaru.
april, 2010.
Projekat
„Urbani džepovi Beograda“ izložen u Studentskom kulturnom centru u okviru
manifestacije „Misli globalno – deluj pejzažno“ kojom je Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije obeležilo april kao Svetski
mesec pejzažne arhitekture.
maj, 2010.
Projekat
„Urbani džepovi Beograda“ izložen je u okviru Dana održivog razvoja koji je
organizovan od strane Grupe za održivi razvoj pri Kabinetu potpredsednika Vlade
za evropske integracije;
septembar, 2010.
U rad na projektu se uključilo Udruženje građana „Beogradski festival cveća“ BLUM.
Direktorke festivala su projektu ukazale poverenje i uvrstile ga u program I
Beogradskog festivala cveća. Projekat je predstavljen na stručnom skupu na koji
su pozvani predstavnici svih beogradskih opština i relevantnih institucija koje
se bave otvorenim gradskim prostorima. Nakon prezentacije usledila je zanimljiva diskusija koja je
pokrenula mnoga pitanja. Posle festivala uspostaviljena je partnerska saradnja sa
UG „Beogradski festival cveća“ u cilju dalje promocije i širenja projekta.
septembar/oktobar, 2010.
Projekat
„Urbani džepovi Beograda“ izložen je na
prestižnom Bijenalu evropskih škola pejzažne arhitekture u Barseloni
(Barcelona European Landscape Biennial).
novembar, 2010.
Na uglu Nebojšine i Braničevske
ulice na Vračaru realizovan je prvi urbani džep, od buduća tri planirana na ovoj opštini. Autorke ovog projektnog rešenja su Daliborka Stojaković i Lena
Madžarević, a realizaciju projekta je omogućila Opština Vračar. Na svečanom otvaranju prvog urbanog džepa bili su prisutni
predstavnici opštine Vračar - predsednik opštine Branimir Kuzmanović i Zorana
Smiljanić, pomoćnica predsednika Opštine, kao i brojni novinari i sugrađani
koji su mogli po prvi put da uživaju u prostoru koji je uređen po modelu
urbanog džepa.
2011. godina
U 2011. godini planirano je širenje projekta na nivo Grada Beograda , tako da svaka beogradska opština, kao i opština Vračar, dobije po jedan uređeni, funkcionalni urbani džep. Gradski Sekretarijat za zaštitu životne sredine dao je svoju podršku ovoj ideji pa se njena ralizacija očekuje u toku godine, u saradnji sa udruženjem građana ''Beogradski festival cveća' i Udruženjem pejzažnih arhitekata Srbije.
U cilju realizacije projekta, autorskom timu se pridružilo još devet koleginica i kolega, čime je radni tim obogaćen i unapređen.
oktobar, 2011.
U Baba Višnjinoj ulici na Vračaru otvoren novi urbani džep, drugi po redu. Autorke projektnog rešenja su Vesna Gvozdenov i Jovana Kovačević, a realizaciju projekta omogućila je Opština Vračar.